Od Bauhausa do našeg doma

Tom Wolfe
OD BAUHAUSA DO NAŠEG DOMA

ISBN 978-953-99584-5-7

Postscriptum, 2007.
Prevela: Marina Leustek
Uredio: Željko Serdarević
Cijena: 18 €

U kritičkom osvrtu na arhitekturu dvadesetog stoljeća — od začetaka internacionalnog stila u školi Bauhaus do ranih postmodernih ostvarenja Venturija i Gravesa — Tom Wolfe pokazuje kako je društvena i intelektualna moda odredila arhitekturu razdoblja. Prateći sudbine vodećih predstavnika moderne arhitekture — Waltera Gropiusa, Ludwiga Mies van der Rohea, Franka Lloyda Wrighta, Le Corbusiera i drugih — autor ocrtava razvoj internacionalnog stila od socijalnog i umjetničkog projekta radničkih domova do arhitekture najmoćnijih američkih korporacija. Pored periodizacije ključnih djela moderne arhitekture, knjiga Od Bauhausa do našeg doma donosi portret vremena koji se čita poput romana, obuhvaćajući pri tomu pojavu novih pravaca u likovnoj umjetnosti i objašnjavajući fenomene poput odumiranja umjetničkog obrta. Decenijama nakon objavljivanja, Wolfeov prosvjed protiv moderne arhitekture zadržao je svu britkost i svježinu.

Tom Wolfe (1930—2018) započinje karijeru sredinom 1950-ih, pišući u prestižnim američkim časopisima. Zbirka ogleda o pojavama i kulturi 1960-ih The Kandy-Kolored Tangerine-Flake Streamline Baby (1965), promovira ga u vodećeg predstavnika fenomena poznatog kao New Journalism. Nakon niza zapaženih publicističkih naslova, objavljuje roman The Bonfire of the Vanities (1987), jedno od najvažnijih književnih djela razdoblja. Posljednje Wolfeove knjige su roman Back to Blood (2012) i The Kingdom of Speech (2016), kritika djela Darwina i Chomskog.

Slomi, sruši, sprži

Camille Paglia
SLOMI, SRUŠI, SPRŽI

ISBN 953-99584-3-1

Postscriptum, 2006.
Prevela i uredila: Vivijana Radman
Cijena: 23 €

U Slomi, sruši, sprži pokušala sam napisati jezgrovita tumačenja poezije koja rasvjetljavaju tekst i koja pritom i sama čitatelju pružaju užitak u pisanoj riječi. Moje svjetovno, pa ipak napola mistično viđenje umjetnosti jest da ona otvara slavinu iskonskih energija, ruši prepreke i odlučno preuređuje naš uobičajeni način gledanja. Dobra se pjesma prelijeva u duginim bojama i užarena je do sjaja, hvata svjetlo iz neočekivanih kutova i osvjetljava opće zasade čovječanstva za koje uskogrudni suvremeni teoretičari poriču da uopće postoje. Pridržavam se jednoga nepopularnog nauka: štujem umjetnike i pjesnike koje iskeženi poststrukturalisti sa svojim političkim ciljevima tako bezobzirno “razotkrivaju”. U mom pogledu na svijet nema mjesta za “smrt autora”. Unatoč prekidima, gubicima i zaživljavanjima, umjetnička tradicija ima transhistorijski tijek. — Camille Paglia

Camille Paglia (1947) je sveučilišna profesorica humanističkih znanosti i medijskih studija na University of the Arts u Philadelphiji. Autorica je knjiga Seksualna lica: umjetnost i dekadencija od Nefertiti do Emily Dickinson; Sex, Art, and American Culture: Essays; Vamps & Tramps: New Essays; The Birds; Glittering Images; Free Women, Free Men: Sex, Gender, and Feminism i Provocations: Collected Essays.

Sto minuta

Tomaž Pandur
ONEHUNDRED MINUTES

ISBN 953-99584-2-3

Postscriptum, 2006.
Uredio: Željko Serdarević
Tekst na engleskom i španjolskom
Cijena: 13 €

Dvojezično izdanje drame Tomaža Pandura, nastale po motivima romana Braća Karamazovi. “Kompozicija znalački odabranih dijelova teksta Dostojevskog, splet onih motiva koji likove razgolićuju do suštine, do onog poriva koji ih pokreće i zapliće u međusobna odnošenja, a da ih, pritom, to ogoljavanje ne osiromašuje, nego uzvisuje do sfere poetskog. U slijed prizora iz romana fino su umontirani Pandurovi tekstovi, komentari kojima autor kao da se hotimično pokazuje. Režirani poput estradnog spektakla, onoga što se u engleskom jeziku tako točno naziva show, ne osjećaju se ni kao odstupanje, ni kao odmak, nego kao propitivanje mogućnosti pojedinca neizbježno uhvaćenog u dominantan tok kojemu se hoće oprijeti.” — Vivijana Radman

Tomaž Pandur (Maribor, 1963 — Skoplje, 2016). Kazališni redatelj, osnivač skupine Tespisov voz (1979). Od 1989. do 1996. umjetnički direktor Drame SNG Maribor. Godine 2002. utemeljio je kazališnu kompaniju Pandur Theaters.

Leksikon YU mitologije

Adrić, Arsenijević, Matić (ur.)
LEKSIKON YU MITOLOGIJE

ISBN 953-99584-1-5

Postscriptum & Rende, 2004.
Uredili: Iris Adrić, Vladimir Arsenijević, Đorđe Matić
Cijena: 30 €

O Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji napisano je mnoštvo knjiga, no u njima nećete saznati tko su tratatatirci, tko je Džuli, tko je Milka Babović, tko su Mujo i Haso, tko je mama Kukunka, a tko mali Juju, tko je Vučko, tko je Suada, tko je Mile Lojpur, tko je dječak sa Sutle, tko je Mica Trofrtaljka, tko je Bernarda Marovt, tko su Džirlo-djevojke, otkud “Mirko, pazi metak!”, “Vozi, Miško!” ili “Cijena — prava sitnica!”, što je Kljuz, što je Cockta, fićo ili Plavi radion, što su Trumanova jaja, što drnč, a što gušterov let, kako je to mala moja kad ljubi Bosanac i zašto je svakom pioniru u sjećanju urezana svinjska glava...

“Za razliku od akademske historiografije i standardnih povijesnih udžbenika koji tzv. male stvari ili vrlo malo, ili uopće ne uzimaju u obzir, te se u pozitivističkom duhu uglavnom koncentriraju na tzv. velike ličnosti i najvažnije događaje iz nacionalne povijesti, mahom one političko-marcijalne provenijencije, Leksikon u svojih tisućinjak natuknica nudi neku vrstu etnologije svakodnevnog života u Jugoslaviji, transnacionalnog sjećanja na jedno prezreno vrijeme.” — Rade Dragojević, Glas Slavonije, Osijek, 2004.

“Zahvaljujući Leksikonu YU mitologije, koji bi neka od budućih reformi školstva mogla slobodno da uvrsti u obavezni nastavni program, nove generacije imaće pravi uvid u živote svojih predaka. S druge strane, mi, preci, mogli bismo u Leksikonu pronaći pamćenje artikulacijom sopstvene istorije, pamćenje na to da se nismo oduvek i samo mrzeli. Naprotiv. Uostalom, prikazana u mitu, i sama smrt SFRJ postaje podnošljivija. Zaista, dragocena knjiga.” — Ljubica Pupezin, Glas javnosti, Beograd, 2004.

“Najlepši i najdirljiviji tekstovi ove knjige ispisani su o svemu onome i svima onima koji su nas odmicali od onog ‘diluvijalnog mraka’ o kojem je Krleža napisao onolike vehementne tirade, pa bili to neki naši Veliki Mislioci ili pak sitni hedonistički rituali lepog življenja u miru i sigurnosti, sasvim svejedno. Leksikon YU mitologije kao parakunderijanska ‘knjiga smeha i pamćenja’ dragocen je dokaz da ima smisla pamtiti.” — Teofil Pančić, Vreme, Beograd, 2004.